субота, 12. март 2011.

LEKOVITO BILJE 2


BOROVNICA — vacciniummyrtillus

Drugi nazivi: borovinka, borovnjača, brusnica, crnaborovnica.
Opis biljke: borovnica je malen grm sa čvorastimstabljikama, visine 20 do 30 cm i puzavim korijenom. Mladi listovi jajastog suoblika, s kratkom peteljkom i na rubu sitno nazubljeni. Pojedinačni cvjetovinalaze se u pazuhu lista. Cvjetovi su okruglastozvonastog oblika isvijetloružičaste boje. Plod je sočna crnomodra boba veli-čine graška, koja navrhu završava kružnom udubinom.
Vrijeme cvatnje: od lipnja do kolovoza, ovisno ovisini i položaju staništa.
Stanište: borovnica uvelikom mnoštvu pokriva tlo crnogoričnih i bjelogoričnih šuma.
Ljekovitidijelovi biljke: listovi se sabiru prije sazrijevanjaplodova i suše se na sjenovitom i zračnom mjestu. Plodovi se sabiru Ijeti,nakon sazrijevanja, a suše se na suncu ili umjetnoj toplini.
Ljekovito djelovanje: listovi se upotrebljavaju protivstvaranja mokraćne kiseline te za liječenje kod povraćanja, proljeva, želučanihgrčeva, kašlja i šećerne bolesti. Bobe se upotrebljavaju u liječenju hemoroida,protiv neuredne stolice i slabog teka.

BRSLJAN — hederahelix
Opis biljke: bršljan jedo 20 m duga povijuša s trajno zelenim listovima i mnogobrojnim korijenjem postabljici kojim se pričvršćuje za drugo drveće i kamenje. Pri svojoj osnovistabljika je položena, a zatim puzava. Listovi su kožasti. Gomji listovi poobodu su cjeloviti, dok su donji srcolika oblika i razdijeljeni u 3 do 5režnjeva. Cvjetovi su sitni, izvana mrke, a iznutra zelene boje, skupljeni upoluloptasti štit.
Vrijemecvatnfe: biljka cvjeta od kolovoza do listopada. Plod je okruglabobica modrocrne boje.
Stanište: bršljanraste po stijenama, ruševinama i šumama. U gradovima se uglavnom uzgaja kaoukras na zidovima.
Ljekovitidijelovi biljke: za lijek se upotrebljavaju listovi iplodovi.
Ljekovitodjelovanje: bršljanov list već u malim količinama djeluje na krvnesudove i srce. Koristi se za liječenje bolesti slezene, polipa u nosu, bolestiočiju, mekih kostiju, kamena i pijeska u bubre-zima, upale mokraćnog mjehura ibijelog cvijeta kod žena. Koristi se, zatim, u liječenju kožnih bolesti, rana iskrofulozne djece (koju je potrebno kupati u uvarku od bršljanova lista).
Bršljanov plod potrebno je opreznokoristiti. Miješanjem s preslicom i nanom koristi se u liječenju nekihunutrašnjih bolesti.

CELER — apium graveolens
Drugi nazivi: ak, cereviz, pitomi celer, celon, selen, selin, zelena.
Opis biljke: celer je dvogodišnja zeljasta biljka s mesnatim i vretenastim korijenom koji ponekad može biti i gomoljast. Stabljika mu je razgranjena, a doseže visinu od 40 do 80 cm. Tamnozeleni i sjajni listovi su veliki i perasto razdijeljeni, dok su listici klinastog oblika, gore urezani i nazubljeni. Kuglasti plod je rebrast.
Vrijeme cvatnje: od srpnja do rujna. Cvjeta bijelim i sivo-bijelim cvjeticima, koji su skupljeni u štit s kratkom peteljkom.
Stanište: celer raste kao divlja i kulturna biljka koja se uzgaja u povrtnjacima. Kao divlja raste na obalnom podrucju i na vlažnim podrucjima gotovo cijele Evrope, a nalazi se i na drugim kontinentima. Drži se da je divlji celer otrovan te ga zato ne upotrebljavamo u lijecenju Ijekovitim biljem. Za vrtni ili pitomi celer drži se da je veoma znacajna Ijekovita biljka.
Ljekoviti dijelovi biljke: za lijek se koristi korijen vrtnog celera koji se kopa od sredine rujna do sredine studenoga. Svježa biljka sabire se od svibnja do konca kolovoza.
Ljekovito djelovanje: celer se koristi u lijecenju vodene bolesti, reumatskih bolesti, gihta (uloga) i pretjerane gojaznosti, kronicnog katara pluca, grceva u prsnom košu, što su povezane s osjecajem straha, nadutosti, slabosti želuca, pomanjkanja teka i bolesti koje su uvjetovane nedostatkom osnovnih tvari potrebnih organizmu. Isto tako, celer poboljšava krv i cirkulaciju krvi.

CIKLA — betavulgaris var. cicla
Drugi naziv: crljena blitva, cveka, cvekla, crvenarepa.
Opis biljke: iz osnovneishodišne biljke, koje je pradomovina obala Sredozemnog mora, proizašle sumnoge kulturne sortne repe. Iz početnog tankog korijena, stoljetnim uzgajanjemdobiven je go moljasti podzemni dio biljke. Iznutra je crvene do krvavocrveneboje, a stabljika i listovi su kod većine sorti crveno nahukani.

Ljekoviti dio biljke: za lijek se upotrebljava podzemnidio biljke. Sabire se u jesen, u rujnu i listopadu. Pohranjuju se u umjerenotople prostorije. Ako se čuva na odgovarajući način, cikla se može sačuvati doidućeg Ijeta.

Ljekovito djelovanje: osnovnodjelovanje cikle je u suzbijanju tumora i liječenju leukemije. Zatim, uliječenju malarije, akutnih fibroznih bolesti i gripe u početnom stadiju. Osimtoga, koristi se za reguliranje krvnog tlaka, osobito kod bolesnika s niskimkrvnim tlakom; povoljno utječe na živce i rad mozga. Za sve vrsti liječenjakoristi se svježe cijeđeni sok iz cikle, a iz 1 kg cikle može se dobiti 700 do750 g soka. Cikla je, nadalje, korisna u liječenju slabokrvnosti, posebno udjece i mladih osoba, a pospješuje rad želuca, crijeva i žuči.


CUVARKUĆA — empervivumtectorum



Drugi nazivi: cmilić,divlje smilje, gromovna trava, pazikuća, uhovnik, uvara.

Opis biljke: čuvarkuća jetrajna biljka s debelom lisnom rozetom. Iz sredine se razvija cvjetna, liskamapokrivena stabljika visine od 10 do 30 cm. U lažnom šticu poredani su cvjetićizvjezdastog oblika, svijetlocrvene boje, a u nekih podvrsti, crveno-ljubičasteili žute boje.

Vrijeme cvatnje: u srpnju i kolovozu.
Staniste: raste pokrovovima, stijenama, zidovima. Biljke su veoma skromne i nemaju gotovonikakvih zahtjeva.
Ljekoviti dio biljke: za lijek se skupljaju listovi,Ijeti, za vrijeme cvatnje.
Ljekovito djelovanje: svježeiscijeđeni sok iz listova čuvarkuće koristi se u liječenju nervnerastrojenosti, padavice, nemimih sno-va i straha u male djece. Svježezdrobljeni listovi ili čisti sok koristin se kao sredstvo koje hladi i steže,zatim, protiv čireva, rana, opekotina; za bolna mjesta nastala gihtom te zaliječenje »kurjih očiju« i uklanjanje sunčevih pjega. Svježi sok koristi se uliječenju nagluhosti, osobito one koja je izazvana skrućenim žutim sekretom(jer ga sok čuvarkuće rastvara).

CICAK — arctiumlappa
Prilog u bojiIV, sl. 1
Drugi nazivi: čičak zeleni, gorki lepuh, konjskičičak, lepušina, repuh, veliki čičak, veliki lepuh.
Opis biljke: čičak je dvogodišnja biljka koja imadugačak i sivosmeđi i vretenasti korijen. U prvoj godini pojavljuju se velikiprizemni listovi s peteljkama i nepravilna srcolikog oblika. U dru-goj godiniizraste uspravna razgranjena stabljika visine od 1 do 1 1/2 metar. Listovi susve manji idući prema vrhu stabljike. Cvate u glavicama s grimiznocrvenim cjevastim,gusto zbijenim cvjetićima, što imaju kukice pomoću kojih lako prianjaju zaodjeću.
Vrijeme cvatnje: od srpnja do rujna.
StaniSte: raste uz putove, na livadama i neobrađenom zemljištu.
Ljekovitidijelovi biljke: Za lijek se upotrebljavaju korijen,listovi i sjeme. Dvogodišnje korijenje sakuplja se u proljeće i jesen, listovidok su još mladi, a sjeme kad sazrije.
Ljekovito djelovanje: korijen čička djelujeprotuotrovno, pospješuje izlučivanje mokraće i znoja te čisti krv. Isto takokoristi se u liječenju veneričnih bolesti, svih vrsti čireva, skrofula, gihta(uloga), zastarjelih reumatskih bolesti, vodene bolesti i trovanja živom. Čajod mladog lišća koristi se u liječenju katara želuca i nadutosti, a dobro jesredstvo i protiv raznih osipa, čireva, gnojnih rana i ranica u ustima. Sjemečička koristi se za sve bolesti za koje se koristi i korijen i listovi, s timešto sjeme jače djeluje. Sjeme čička koristi se za pravljenje čičkova ulja kojeje jako dobar lijek protiv peruti i ispadanja kose. Korijen, listovi i sjemečička nakon godinu dana gube svoje Ijekovito djelovanje.



CRVOTOCINA — lycopodiumclavatum
Drugi nazivi: lisičjak,lisičji rep, prečica, plavun, zmijina mahovina.
Opis biljke: crvotočina je trajna zimzelena biljka.Nalikuje mahovini i iina 1 do 2 rnetra dugačku puzeću stabljiku što je račvastorazgranjena i pokrivena gustim i sitnim, na vrhu zašiljenim listićima. Nastrani koja je okrenuta prema zemlji razvijaju se brojni nježni i sitnikorjenčići. Crvotočina ne cvate jer je papratnjača.
Iz poleglih ogranaka izbijaju i razvijaju se gustenakupine koje na vrhu nose po dva plodna klasa, kao vilice. Truske čine sitnisvijetložuti prah što prianja uz predmete, pliva po površini vode pri čemu sene moči. Taj prah je bez okusa i mirisa, a u vatri lako i izgara.
Vrijeme cvatnje: u kolovozu i rujnu.
Stanište: crvotočinaraste po cijeloj Evropi u crnogoričnim šumama i na neplodnim tlima.
Lfekovitidijelovi biljke: za liječenje se upotrebljava sjemecrvotočine, odnosno spore, što se naziva još i brašno crvotočine. Koristi se,također, i cijela biljka. Cijela biljka sabire se od svibnja do rujna, a suši uhladu.
Ljekovito djelovanfe: »brašno«(truske ili spore) crvotočine upotrebljava se posipanjem oboljelih dijelovakože, posebno u bolesnika koji su prinuđeni dugo vremena ležati u postelji.»Brašno« crvotočine koristi se kod bolesti mokraćne cijevi i mjehura. Budući da»brašno« crvotočine pospješuje izlučivanje mokraćne kiseline, koristi se uliječenju uloga (gihta) i reumatičnih bolesti. Citava biljka primjenjuje se uliječenju bolesti mokraćnih i spolnih organa, kod bubrežnog pijeska i grčevitihbubrežnih napada, te u liječenju skrufuloze i rahitisa.




DINJICA —sanguisorba minor



Opis biljke: raste povlažnim livadama, grmasta je i visine do 90 cm. Stabljike dinjice su uspravneili razgranate. Listovi se nalaze na dugačkim drškama, a složeni su nasuprotno.Uglavnom ih ima 19, jajoliki su i jako nazubljeni. Na naličju su listovisivkaste boje. Na vrhu stapke nalaze se cvjetovi u obliku glavice kao u luka.Muški cvjetovi nalaze se pri dnu.

Vrijemecvatnje: od lipnja do kolovoza, sa crveno-smeđim cvjetićima. Zavrijeme cvatnje sabire se cijela biljka i suši u hladu.
Ljekovito djelovanje: dinjica sekoristi u liječenju nadimanja i truleži u želucu i crijevima. Korisna je uliječenju običnog i krvavog proljeva, katara u crijevima te proširenog ispuštenog želuca.



DETELINADIVLJA — anthyllisvulneraria
Drugi nazivi: djetelinakamenjarka, mačja djetelina, zečja dje-telina.
Opis biljke: divlja djetelina je polegnuta iliuspravna biljka visine 20 do 40 cm. Pokrivena je svileno sjajnim dlakama. Donjilistovi nalaze se na dugačkim peteljkarna, jednostavno ili perastorazdijeljeni. Na stabljici su listovi sjedeći i neparno perasti. Biljka cvatenarančasto-crvenirn ili grimizno-crvenim cvjetovima koji su složeni u plosnateglavice ovijene prstasto razdijeljenim ovojnim listom.
Staniste: divlja djetelina raste u brdskom vapnenačkom gorju.
Ljekoviti dio biljke: za lijek se sabiru cvjetovi zavrijeme cvatnje. Ubrane cvjetove potrebno je što brže sušiti na sjenovitorn izračnom mjestu.
Ljekovito djelovanje: divljadjetelina koristi za liječenje rana. Kao čaj pije se za čišćenje krvi, jačanježeluca te kao sredstvo za otvaranje.

DUBCAC — teucriurnchamaedrys
Opis biljke: postojinekoliko vrsti biljaka istoga naziva. Sve su jako srodne. Raste kao polugrm srazgranatom stabljikom. Ima uske ovalne i duboko nazubljene listove koji sudlakavi. Cvate crvenim, a kadšto i bijelim cvjetovima što su u obliku grozdasakupljeni na jednoj strani. Dubčac ima veoma jak miris. Zbog gorkih tvaridubčac je odavno poznat kao Ijekovita biljka.
Stanište: raste napašnjacima, livadama i karnenjarima naših primorskih krajeva i na rubovimašuma.
Ljekoviti dio biljke: za vrijeme cvatnje sakuplja secijela biljka bez korijena.
Ljekovito djelovanje: dubčacantiseptično djeluje jer uništava mikrobe i bacile. Zbog tih svojstavaodstranjuje trulež u crijevima i želucu. Upotrebljava se, nadalje, protiv svihgroznica, a koristan je u liječenju šećeme bolesti, odnosno gušterače.


DIVIZMA — verbascumthapsus

Drugi nazivi: beloperka, divlji tabak, svećnik, vučjirep.

Opis bilfke: divizma jedvogodišnja biljka. Stabljika joj je visoka od 1 do 1 1/2 metar, uspravna je ipokrivena gustim vunastim dlakama. U prvoj godini razvijaju se samo prizemnilistovi, a u drugoj naraste samo stabljika. Listovi su krupni i debeli,duguljasto jajasti. Listovi pri dnu stabljike imaju peteljku i veći su, dok suoni na stabljici manji i bez peteljke, tj. sjedeći. Cvjetovi su skupIjeni ugornjem dijelu stabljike u dugačak klas, žute su boje s bijelo ili crvenkastovunastim prašnicima.
Vrijeme cvatnje: cvate od srpnjado kolovoza.
Stanište: raste posunčanim kamenitim brežuljcima i na kamenitu tlu.
Ljekoviti diobiljke: za lijek se skupljaju cvjetovi i listovi u vrijemecvatnje.
Ljekovito djelovanje: svježilistovi koriste se za pripremanje obloga za otekline, hemoroide i lišajeve.Pomiješana s drugim Ijekovitim biljkama izvrsno je sredstvo protiv bolestipluća, posebno suhog kašlja,prsobolje, groznice te za liječenje katara želuca i crijeva i protiv grčevaprobavnih organa. Ulje od divizrne izvanredno je sredstvo za mazanjebolesnih očiju i za masažu kod reume i kostobolje. Ulje od divizrne priprema setako da se boca napuni do polovice sitno isjeckanim listovima divizme, prelijese čistim maslinovim uljein, začepi vatom i ostavi na suncu 40 dana.



DRACA — paliurus(australis) spina christi
Prilog u bojiV, sl. 1
Opis biljke: drača je drvenasta grrnolika biljkavisine 3 do 4 metra. Ima veoma jak korijen što prodire duboko u zemlju. Izglavnog korijena izbija sporedno korijenje, koje je, također, vrlo jako. Izstabljike izbijaju ravni izdanci na kojima su pravilno raspoređeni zelenilistići tamnozelene boje jajastog oblika. Na jednom izdanku, usporedno s objestrane nalazi se obično 12 do 15 listića. Iz pazuha izdanka izbijaju mali žuti,jako medonosni cvjetići, slaba mirisa.
Vrijeme cvatnje: u travnju.
Ljekoviti dio biljke: za lijek seskupljaju dozreli plodovi — mali okrugli »kolačići« prornjera 2 do 3 cm, kojidozrijevaju u kolovozu i rujnu.
Ljekovito djelovanje: drača jeodavno poznata kao antiseptičko sredstvo što se uspješno koristi kod proljeva,dizenterije (srdobolje), zapaljenja debelog crijeva te u liječenju nervnih ireumatičnih bolesti.



DUNJA cydoniaoblonga mill.
Drugi nazivi: funja, kunja.
Opis biljke: dunja jedrvo visine do 7 metara. Stablo dunje nalikuje stablu jabuke; njezin je bližisrodnik iako se često pojavIjuje u rastu grmolika oblika. Kora je glatka ismeđa. Listovi nalikuju listovima jabuke samo sto su po rubovima cjeloviti i sdonje strane sivo pustenasti. Ima velike cvjetove svijetlocrvene do bijeleboje, rastu pojedinačno, a ne u čupercima kao u jabuke. Plod je oblika jabukeili kruške, nepravilno je grbav, zlatnožute boje i pokriven dlačicama koje selako skidaju. Raste na mjestima gdje uspijeva i vinova loza.
Vrijemecvatnje: od svibnja do lipnja, a plodovi sazrijevaju u listopadu.
Ljekovitidijelovi biljke: za lijek se upotrebljavaju plod,listovi i sjeme dunje.
Ljekovito djelovanje: plod dunjeizvrsno je sredstvo u liječenju anemije. Sluz pripremljena od dunjina sjemenakoristi se u liječenju
rana što nastaju dugotrajnim ležanjembolesnika (decubitus) i opekotina. Koristi se za pripremanje obloga kodupaljenih očiju i otvorene raspucane kože, naročito na prsnim bradavicama.Dunja je veoma pogodno sredstvo u liječenju slnznice ždrijela, krajnika idišnih putova. Kod upale želučane i crijevne sluznice preporučuje se kuhanadunja. Budući da dunja steže, preporuča se za liječenje rana, a iznutra zaublažavanje jakih proljeva.



GAVEZsymphytum officinale
  
Drugi nazivi: crni gavez, kilnjak, konjski rep, veliki gavez. 
Opis biljke: gavez ima sočnu, grubo dlakavu stabljiku visine
20 do 100 cm. Višegodišnji korijen gaveza raste vrlo duboko u zemlji. Debeo je, razgranat, vretenast i sočan. Izvana je tamnosmedje do crnkaste boje, a iznutra bijele do svijetložute boje. Donji listovi su veliki s peteljkom, dugoljasti i grubo dlakavi. Listovi na stabljici su naizmjenično poredani i grubo dlakavi po cijeloj površini. Cvjetovi izbijaju tijekom ljeta iz pazuha gornjih listova, a okrenuti su prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. Imaju oblik uskog zvona, a boja im je prljavobijela do ružičaste ili ljubi-časte. 
Vrijeme cvatnje: od svibnja do kolovoza. 
Stanište: gavez raste po čitavoj srednjoj Evropi. Nalazi se na vlažnim mjestima, jarcima, uz vode i na vlažnim livadama. Za poljoprivrednika predstavlja korov što se teško iskorjenjuje (zbog dužine korijena). 
Ljekoviti dijelovi biljke: za lijek se skupljaju listovi i korijen.  Korijen se skuplja u proljeće i kasnu jesen. Nakon što se iskopa,  opere se i, da ne izgubi od sluzavog soka, najprije se posuši, reže na komadiće i do kraja suši na toplom mjestu. 
Ljekovito djelovanje: od svih domaćih ljekovitih biljaka gavez sadrži alantoin, tvar što ponajviše djeluje u stvaranju novih stanica
– zbog čega se gavez koristi u liječenju rana, čak i zapuštenih gnojnih rana. Njime se liječe sve vrsti ozljeda: ispucanost, posjekline, lom kostiju, izljev krvi i sl. Korijen gaveza djelotvoran je u liječenju raznih poteškoća probavnih organa, protiv katara želuca (s proljevom ili bez njega), srdobolje, bolesti bubrega i kod prejake menstruacije. Upotrebljava se kod krvarenja želuca, bron-halnog katara, upale pluća, krvavog kašlja i ispljuvka, upale porebrice i dr. 


GORCICABIJELA — sinapisalba
Drugi nazivi: gorušica, slačica bijela.
Opis biljke: gorčica bijela ima uspravnu, razgranatustabljiku visine do 60 cm. Ima perasto ili lirasto zarezane listove. Svi su jojdijelovi dlakavi.
Vrijeme cvatnje: cvate od svibnja do kraja srpnjalijepim žutim cvjetovima.
Staniste: raste povrtovima, žitnim poljima i napuštenim mjestima.
Ljekoviti diobiljke: za lijek se koristi sjeme koje senalazi u mahunama. Sabire se u jesen; mora se jako osušiti i čuvati uzatvorenim limenkama.
Ljekovito djelovanje: bijela gorčica upotrebljava sekao lijek u liječenju šećerne bolesti, protiv navale krvi u glavu, bolesnejetre, nesanice, bolesti dušnika, reumatizma, zapaljenja plućne maramice izatvora.

GLOG — crataegus

Drugi naiivi: bijeli glog,bijela drača, bijeli trn, crveni glog, gloginja, glogovac.
Opis biljke: glog jevećinom srednje veličine. Na pogodnim staništima uspijeva i kao čvorasto,razgranjeno drvo visine i do 5 metara. Drvo gloga je tvrdo i žilavo. Kora jeglatka, sivo-pepeljaste boje s granama na kojima je raspoređeno trnje dužine do1 1/2 cm. Listovi su trokrpasti i peterokrpasti, s donje strane su svijetloplavkasto-zeleni, a s gomje strane tamnozeleni i sjajni. Nalikuju listovimahrasta, samo što su znatno manji. Bijeli cvjetovi su skup-Ijeni u bogate kitices dugim i kraćim peteljkama. Snažno mirišu na med. Plodovi su crvene boje iberu se kad sazriju, u kasno Ijeto.
Stanište: glog sečesto nalazi na rubovima niskih bjelogoričnih i crnogoričnih šuma, a veomačesto raste u šikarama te uz ograde i živice.
Ljekovitidijelovi biljke: za lijek se skupljaju cvjetovi sacvjetnim stapkama, listovi i plodovi bez peteljke. Cvjetovi i listovisakupljaju se u proljeće. Cvjetovi i cvjetni vršci sabiru se samo s grmova kojisu u punom početnom cvatu. Suše se u tankom sloju pri čemu je potrebno pazitida ne promijene boju. Listovi se beru nakon cvatnje. Plodovi se beru nakondozrijevanja; suše se najprije u hladu, da uvenu, a nakon toga dosuše se natoploj peći.
Ljekovito djelovanje: drži se daje glog jedna od najvrednijih i najdjelotvomijih Ijekovitih biljaka za srce.Glog jača i regulira rad srca. Osim toga, glog je izvanredan regulator krvnogtlaka, pri čemu ne samo da snizuje povišeni krvni tlak, nego povisuje preniskikrvni tlak u oslabljenog srčanog mišića. Dobar je u liječenju oštećenog srčanogmišića u starosti, kod upale srčanog mišića, u liječenju zakrečenja krvnih žilai angine pectoris. Glog općenito djeluje na smirenje živčanog sistema.





GORCICA CRNA — brassicanigra

Drugi nazivi: crnaslačica, cma gorušica, goruštica, ognjica, senf, slačica.
Opis biljke: gorčica crna jednogodišnja je biljkarazgranate stabljike što doseže visinu više od 1 metra. Listovi su s peteljkom,cjeloviti ili različito izrezani. Gomji su listovi glatki, dok su donji manjedlakavi. Na vrhu stabljike i njenih grana razvijaju se sitni žuti cvjetovi uobliku grozda. Komuške su dugačke 2 do 2 1/2 cm i priljubljene su uz stabljiku.U njima se nalaze sjemenke tamno-crvene do crveno-cme boje.
Vrijemecvatnje: od lipnja do kolovoza, a sjemenke sazrijevaju od kolovozado rujna.
Staništa: crna gorčicanalazi se kao poludivlja na obalama rijeka i šljunčanim i pjeskovitim mjestima.Uzgaja se na tlu bogatom humusom.
Ljekoviti diobiljke: za lijek se sabiru zrele komuške iz kojih se vadi sitnosjeme tamnosmeđe do crveno-crne boje.
Ljekovitodjelovanje: u gorušičinom sjemenu nalazi se otprilike 25 posto ulja.U manjim količinama gorušica pobuđuje tek, pospješuje izlučivanje probavnihsokova i primanje hranjivih tvari. Prevelike količine nisu preporučljive jermogu uzrokovati nadražaj i upalu želuca i crijeva, a u žena još i smetnje umenstruaciji te upalu jajnika. Gorušičino ulje izlučuje se bubrezima i djelujena izlučivanje mokraće, a veće količine mogu izazvati nadražaje bubrega ismetnje kod izlučivanja mokraće.
Najučestalijaupotreba crne gorčice ili gorušice je izvana, u obliku tzv. gorušičinog tijestaili paste. Kao sredstvo za nadražaj kože tijesto, prije svega, djelujeintenzivno na cirkulaciju krvi. Pasta je izvanredno Ijekovita jer prodireduboko u tkivo te potiče izmje-nu tvari i u dubljim dijelovima tijela. U tomsmislu gorušičina pasta upotrebljava se kod akutnih upala zglobova i živaca,upale pluća, kod jakog bronhitisa, upale porebrice, hripavca, iscrpljenosti,smet-nji u cirkulaciji krvi, upale žučnog mjehura, bubrežnih grčeva, anginepectoris, nadimanja u želucu i crijevima te kod kronične začepljenosti.




DALJE >>>>


петак, 4. март 2011.

Giht




        

1.Kako izleciti hemoroide                                        
4.Bolesti disajnih organa                                  
15.Protiv glavobolje                                    
                                                     
                            
Koštano oboljenje koje nastaje kao posljedica poremećaja u razmjeni tvari (metabolizmu). Zbog poremećaja u mijeni tvari u organima se povećavaju količine mokraćne kiseline i talože se mokraćnokisele soli na raznim mjestima u tijelu, posebice u bu-brezima, zglobovima, u koži i dr. Bolest uzrokuje prirođena sklonost organizma. Ponajviše obole muškarci. Osim toga, na razvoj te bolesti rnože utjecati pogrešan način života: preobilna ishrana, prekomjer-no uživanje alkohola, smanjeno tjelesno gibanje i sl. Te greške same po sebi mogu izazvati uloge.
U krvi normalnog čovjeka nalazi 3 do 4 miligrama mokraćne kiseline. Mokraćna kiselina proizvod je mijene bjelančevina od kojih je sagrađena jezgra stanice. Događa se da se bolest ne zapazi, iako su porasle količine mokraćne kiseline. Najveći dio mokraćne kiseline izlučuje se pomoću bubrega u mokraću, a manji dio crijevima. Naslage rnokraćne kiseline, odnosno njenih kristala, nazivamo toti-ma. Oni se sporo talože na jednom mjestu, a vidljivi su tek nakon desetak godina taloženja. Kolika je sporost toga taloženja vidi se i po tome što je ukupna težina taloga između 3 i 5 grama. Ako se talože u bubrezima, mogu nastati bubrežni karnenci. Tofi se stvaraju brže ako je oštećena funkcija bubrega. Oni se brzo talože kad je povećana mokraćna kiselina i kad se bubrezi rano oštete. To je razlog što se veoma rijetko pojavljuju u mladim godinama.
Prvi znak bolesti je iznenadna bol u zglobu. Bol je žestoka. To se događa uglavnom noću ili ujutro, nakon ustajanja. Kod prvog napada redovito boli samo jedan zglob i to gotovo uvijek zglob nožnog palca. Medutim, poslije može biti zahvaćen svaki zglob koljena, lakta ili šake. Oboljeli zglob za kratko vrijeme jako otekne, pocrveni i topao je. Cak i dodir laganog pokrivača izaziva bol. Bo-lesnik ima povišenu temperaturu. Prvi napad prolazi za desetak dana, čak i ako se ne liječi, iako oteklina i osjećaj mogu i dulje potrajati. Kad se sve smiri, bolesnik se osjeća potpuno zdravim. Oboljeli zglob je bezbolan i pokretljiv sve do novog napada do kojega dolazi za nekoliko mjeseci ili godina. Rijetki su slučajevi da se napad više ne ponovi. Kod drugog napada radi se o istom ili drugom zglobu. Svaki novi napad je sve teži i bolniji. Sve se češće ponavlja i traje sve dulje. Kod svakog napada zglobovi stradaju. Postupno dolazi do teškog gihta i deformacije zglobova. Uz to se zglobovi ukoče. Na tom se stupnju pojavljuju tofi. Prva pri-mjetna naslaga tofa javlja se uglavnom na nožnom palcu, a poslije po cijelom stopalu, tako da cipele postaju tijesne. Tofi se na tom stupnju mogu znatno povećati, raspasti i procuriti. Cest je slučaj da bolesnici izmokre pijesak ili sitne kamence, što može biti prvi znak da boluju od gihta.
Liječenje
Sastav caja:
60 g vrbove kore
60 g listova hrasta
40 g stabljike majčine dušice
40 g stabljike kilavice
30 g listova i cvjetova kantarije muške
20 g stabljike konjogriza
20 g ive trave bez žila
10 g korijena koprive
10 g listova pelina
10 g stucane crne smrekove bobe
10 g stabljike rusomače
10 g listova peršuna
10 g peteljki od trešanja (bolje: od divljih tresanja) 10 g listova breze
Pripremanje i primjena čaja:
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i kuhati poklopljeno na laganoj vatri 2 minute. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u drugu posudu i dodati mu 2 jušne žlice meda i 2 jušne žlice svježeg limunovog soka. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela, a preostali dio između obroka.
Umjesto vode piti čaj od mješavine slijedećih trava:
40 g samljevene šipurike
40 g listova medveđeg grožđa
30 g stabljike morača
20 g korijena slatke paprati
20 g stabljike majčine dušice
10 g stabljike preslice
Pripremanje i primjena čaja:
Trave isjeći i smiješati. U 1 litru prokuhane i ohlađene vode namočiti 12 sati 5 g mješavine trava, a zatim kuhati poklopljeno 1 minutu. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u bocu i piti prema potrebi, umjesto vode.
Umjesto navedenog osnovnog čaja, može se koristiti i čaj od mješavina trava (koji je takoder jako koristan):
80 g stucane crne smrekove bobe
80 g stucane crvene smrekove bobe
50 g sitno isjeckana korijena slatke paprati
50 g sitno isjeckana korijena koprive
40 g sitno isjeckana korijena peršuna
30 g korijena pirevine
Pripremanje i primjena čaja:
Čaj se priprema i upotrebljava kao prethodni osnovni čaj. Urnjesto vode pije se sok od loze ili umjereno pripremljen čaj od žila ježovine: u 1 litru proključale vode stavi se 5 g sitno isjeckanih žila ježovine i kuha poklopljeno 1 minutu. Hladnom i procijede-nom čaju dodati sok iz polovice limuna ili iz 1 naranče.

Oteklina kostiju



1.Kako izleciti hemoroide                                        
4.Bolesti disajnih organa                                  
15.Protiv glavobolje                                    
                            



Otekline kostiju mogu se razviti na svim kostima. Uglavnom su dobroćudne, ali postoje i zloćudne koje uzrokuju velike bolove.
Od dobroćudnih najčešće se pojavljuju ekstoze (koštane kvrge) na lubanji, ili izvana ili iznutra. Izazivaju jake glavobolje. S obzirom na njihovu tvrdoću i sjaj nazivaju ih »slonovom kosti«.
Otekline se ne pojavljuju samo na kostima nego i na koštanoj hrskavici. Hrskavične otekline nazivaju se hondromi, a najčešće se pojavljuju na prstima. Mogu biti dobroćudne i zloćudne.
LijeCenje
Svaki dan oteklinu kupati uvarkom od trine od sijena i hrastove kore. U 10 litara vode preko noći namočiti 1 kg trine od sijena i 1/4 kg hrastove kore. Ujutro se kuha na laganoj vatri 10 minuta. Uvarak procijediti. Jedanput pripremljen uvarak može se koristiti mjesec dana. Nakon kupke, oteklinu namazati mješavinom rakije lozovače i gline (ilovače). U 1 litru rakije staviti 4 žlice gline i muć-kati dok se glina ne rastvori. Kad se taj premaz osuši, lagano namazati melemom od:
20 g samljevenog ili stucanog čičkova sjemena
20 g samljevenog ili stucanog lanenog sjemena
20 g samljevenog ili stucanog sjemena piskavice
10 g gline (iskopane iz što veće dubine zemlje)
Pripremanje melema:
Mješavinu sastojaka staviti u ernajliranu posudu i dodati 6 dcl čaja od lepuha i gaveza. Čaj se priprema tako da se u 6 dcl vode stavi 5 g gaveza i 5 g lepuha, kuha se poklopljeno na jačoj vatri 10 minuta. Nakon što ste melemom namazali, oteklinu utopliti i povezati pamučnom krpom.
Uz kupku i melem piti čaj od slijedecih Ijekovitih biljaka:
30 g listova i cvjetova divlje nane
20 g stabljike preslice
20 g konjogriza bez listova
20 g stabljike ive trave
20 g listova breze
20 g listova vinove loze
Pripremanje čaja:
Trave jako usitniti i srniješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g rnješavine trava i kuhati na laganoj vatri 2 minute. Kad se čaj ohladi, preliti ga u bocu i držati začepljenog na tamnom i hladnom mjestu. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela. Također 3 puta dnevno, ponajbolje uz jelo, uzeti 1 jušnu žlicu ribljeg ulja.



Lomovi kostiju



1.Kako izleciti hemoroide                                        
4.Bolesti disajnih organa                                  
15.Protiv glavobolje                                    
                            



Veoma su česti, a nastaju uglavnom djelovanjem vanjske sile ili upalorn kostiju. Međutim, postoje lornovi kostiju koji nastaju sami od sebe, osobito u starijih Ijudi kod kojih su kosti krhke. Razlikujemo dvije vrsti lomova: jednostavne i komplicirane. Jednostavni se odnose samo na prelom kostiju, dok komplicirani obuhvaćaju kosti, mišiće i kožu, što je veoma opasno zbog infekcije.
Razlikujemo nadalje, potpune i nepotpune lomove. U potpunih su kosti odvojene, a u nepotpunih se drže zajedno.
Liječenje
20 g cvjetova i listova kunice
20 g stabljike brđanke
20 g stabljike plućnjaka
10 g stabljike preslice
10 g stabljike ive trave
10 g cvjetova i listova nevena
10 g korijena gaveza
10 g korijena ćička
10 g korijena konjogriza
10 g listova pelina
  5 g stabljike bekturana
Pripremanje i primjena čaja:
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode stavitl 10 g mješavine trava i kuhati poklopljeno 1/2 minute. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u bocu, začepiti i držati na tamnom mjestu. Piti 3 puta dnevno po 1/2 dcl prije i 1 dcl poslije jela.
Odmah nakon operativnog namještanja kostiju početi s ishra-nom u kojoj je sadržano 80 posto povrca i zeleni, pretežno divljeg zelja. Jesti juhu od raskuhanih telećih potkoljenica s mnogo zeleni i manje soli. Što više piti svježe voćne sokove od svih vrsti voća.
Izbjegavati svako psihičko naprezanje i pretjerane posjete koje zamaraju.
Moramo naglasiti slijedeće. Ozlijeđeni bez odlaganja mora zatražiti pomoć liječnika specijaliste u bolnici. Međutim, zarašćivanje kostiju i eventualnih rana može se pospješiti pomoću Ijekovitog bilja i odgovarajuće ishrane.

Izvlacenje uboja




1.Kako izleciti hemoroide                                        
4.Bolesti disajnih organa                                  
15.Protiv glavobolje                                    
                            



Ukoliko je došlo do udarca u kost ili zglob, a da pri tome nije nastupilo krvarenje s ranama, uboj se liječi tako da se na ozlijeđeno mjesto privije mješavina od 1 oguljene i stucane glavice crvenog luka, malo maslinova ulja i 1 jušne žlice rakije. Mješavina se jako umiješa i privije na bolno mjesto, a zatim omota pamučnim krpama bez ikakva stezanja. Oblozi se mijenjaju svakih 12 sati, s time da se za svako previjanje priprema nova mješavina.
IZVLACENJE ZASTARJELIH UBOJA
Sastav mjesavine:
1 jušna žlica običnog sapuna
1 bjelanjak od jajeta
1 srednja žlica maslinova ulja
1 srednja žlica svježeg limunovog soka
1 dcl domaće rakije lozovače ili šljivovice
Sastojke smiješati, mješavinom namazati lanene ili pamučne krpe i previti bolna rnjesta. Oblog držati 48 sati, a nakon toga ponoviti cijeli postupak. Ukoliko se postupak ponavlja 15 dana, i najzapušteniji uboj će nestati.
POMOC KOD IŠČASENJA ZGLOBA
Nakon što se iščašeni zglob namjesti, u trajanju od 3 do 4 dana stavljati obloge od rakije lozovače ili šljivovice i mirovati. Pamučna se krpa namoči rakijom i njome obloži namješteni zglob. Zatim se preko obloga omota suha krpa; prilikom toga postupka ne stezati
zglob.
POMOĆ ZA BRZO SRAŠCIVANJE KOSTIJU
Nakon što je liječnik speoijalist operativnim zahvatom namjestio zglob, bolesnik treba da jede pojačanu hranu sa što više divljeg zelja. Obavezno jesti juhu od raskuhanih telećih potkoljenica. Juhu pripremati tako da voda dva puta ukuha na pola. Zatim dodati tijesta po želji i mnogo peršuna. Jesti mlaku juhu. Piti što više svježih voćnih sokova.
Osloboditi se svih nervnih napetosti.

Upala kosti



1.Kako izleciti hemoroide                                        
4.Bolesti disajnih organa                                  
15.Protiv glavobolje                                    
                            



Najučestalije bolesti kostiju i zglobova su upale i ozljede. No postoje i takva oboljenja koja su usko povezana s poremećajima u razmjeni tvari, kao što su ulozi, omekšanje kosti, rahitis i sl. Tu su također otekline i izrasline.
UPALA KOSTI
Bolest je koju uzrokuju bakterije, a može biti akutna i kronična. Najteža akutna bolest je infekcijska upala koštane moždine i opne pokosnice — koje se uglavnom javljaju u mlađih osoba. Bolest uglavnom napada kosti u razvoju, a ponajviše butne kosti.
Razlikujemo laki, srednji i teški oblik upale koštane moždine. Najučestaliji su srednji oblici. Bolest počinje visokom groznicom i jakim bolovima u kostima koje oteknu. Težina bolesti zavisi o tome, gnoji li se koštana moždina ili ne. U laganom obliku nema gnojenja ni komplikacija. Stvar postaje veoma opasnom ako se upala proširi na krajeve kostiju, jer rast dugih kostiju (cjevastih kostiju) ovisi upravo od tih krajnjih dijelova. Od upale krajnji dijelovi propadaju i zbog toga kosti više ne mogu rasti, postaju kraće ili zakržljaju. Sto je bolesnik mlađi to ga bolest teže pogađa, jer mu kosti još nisu izrasle.
Liječenje
Sasfav čaja:
40 g stabljike preslice poljske
40 g listova lepuha
40 g listova gaveza
40 g brezove kore
20 g listova i cvjetova ružmarina
10 g listova kadulje
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru prokljućale vode staviti 10 g mjesavine trava i kuhati poklopljeno 1 minutu. Hladan
čaj procijediti u bocu i držati na hladnom i tamnom mjestu. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela. Poslije svih napitaka jedan dan uzeti srednju žlicu maslinova ulja, a drugi dan, 1 žlicu ribljeg ulja, i tako naizmjenično do kraja liječenja.
Svaki dan oboljeli dio kupati u uvarku od trina. Uvarak nije potrebno cijediti. Kupanje u kadi traje 15 minuta. Poslije toga obo-Ijeli dio lagano masirati 15 minuta mješavinom jednakih količina domaćeg vinskog octa i vode. Kad se posuši, lagano namazati maslinovim uljem, a zatim umotati u pamučnu krpu i mirovati.
Svaki dan obavezno vršiti vježbe nogama i rukama u trajanju od 10 minuta, i to ležeći na leđima. Nakon vježbi načiniti kupku s uvarkom od trina, s time što je u ovom postupku hladna.
Jesti što raznovrsniju hranu s mnogo vitamina. Sto češće jesti juhu od telećih potkoljenica i zeleni. Potkoljenicu tako raskuhati da se meso odvoji od kosti.
Izbjegavati bilo kakve fizičke napore.
Upala kostiju s ognojenom koštanom moždinom liječi se, također, čajem, kupkom, masažom i oblozima, s time što je taj postu-pak duži i složeniji.
Sastav čaja:
40 g stabljike timijana
40 g listova bokvice
30 g listova i cvjetova kunice
30 g listova matičnjaka
30 g listova i cvjetova kantarije muške
30 g stabljike preslice
30 g vodene trublje
30 g stucanog sjemena piskavice
Pripremanje i primjena čaja:
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i kuhati poklopljeno 11/2 minutu. Kad se čaj ohladi, preliti ga u bocu i držati na hladnom i tamnom mjestu. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela. Čaju dodati meda, svježeg limunovog ili narančinog soka. Poslije svih napitaka jedan dan uzeti po 1 srednju žlicu maslinova ulja, a drugi dan, 1 žlicu ribljeg ulja, i tako naizmjenično do kraja liječenja.
Smiješati pšenicu, ječam i zob i kuhati. Kad se žito jako raskuha, tekućinu procijediti i piti umjesto vode s dodatkom svježeg voćnog soka; žito jesti malo posoljeno.
Ishrana je ista kao kod obične upale kosti, s time što se manje soli. Odbaciti alkohol, cigarete i sve konzervirane prerađevine. Jesti uvijek svježe pripremljenu hranu. Svako jutro lagano kupati oboljele dijelove s jakim uvarkom od trina; zatim lanenim ili pamučnim krpama namočiti u uvarak i staviti obloge. To vršiti više puta u toku dana.
Uvečer, prije spavanja, oboljele dijelove, jedan dan, namazati kantarion uljem, a drugi dan, salom od zeca, divlje mačke ili kozjim lojem natopljenim i pomiješanim s maslinovim uljem.
Boraviti u prozračenoj prostoriji i na čistom zraku. Izbjegavati vlažne i zadimljene prostorije. Mišiće jačati laganim vježbama. (Antibiotici dobro djeluju protiv pojedinih uzročnka upale kostiju.)

Rahitis




1.Kako izleciti hemoroide                                        
4.Bolesti disajnih organa                                  
15.Protiv glavobolje                                    
                            



Rahitis je koštana bolest koja nastaje zbog poremećaja u razrnjeni tvari. Najviše pogađa djecu u dobi od pola do 3 godine. Osnovni uzrok bolesti je pomanjkanje vitamina D. Pri normalnoj ishrani odrastao čovjek dobija dovoljno količina D vitamina, ali drugačije je u djece koja rastu i kojoj je potrebno daleko veća količina toga vitamina. No slična bolest može zadesiti i odrasle osobe.
Rahitis se najjače očituje na kostima. Budući da ne dobivaju dovoljnih količina mineralnih tvari, kosti postaju mekane te se lako iskrivljuju. Pored toga, mišići omlohave a tijelo se jako znoji. Bolesti pogoduje slaba i neodgovarajuća ishrana majke za vrijeme trudnoče, kao i djeteta nakon što se rodilo.
Rahitične promjene rnogu se lako zapaziti u samome početku očitovanja. Dojenče je nemirno, razdražljivo, jako se znoji, malo spava, odbija hranu i blijedo je. Kost na potiljku je mekana i na pritisak ulegne. Na čeonoj kosti i tjernenim kostirna dolazi do zadebljanja koja lubanji daju četvrtast oblik. Promjene se pojavIjuju i na kostima grudnog koša, tako da se na granici između hrskavičnog i koštanog dijela rebara pojave zadebljanja, kao rahitična krunica. Grudni koš često dobiva zvonoliki izgled, a kadšto se pojavljuju iskrivljenja grudne kosti. Udovi se deformiraju, primjerice, noge u obliku X ili 0, ili spuštena stopala. Zdjelica može ostati sužena, a to porodiljama može stvoriti velike poteškoće prili-kom porođaja. Zbog mlohavosti mišića trbuh nabrekne, rad crijeva je oslabljen što dovodi do jakog zatvora. Rahitična djeca sklona su mnogim bolestima. Zbog oslabljenog disanja naročito su učestale upale pluća.
Liječenje
Sasfav čaja:
30 g cvjetova i listova kunice
30 g stabljike preslice
20 g korijena gladišike
10 g stabljike gladišike
5 g listova lovorike
5 g korijena bijeloga sljeza
5 g listova pitome nane
Priprenianje i primjena čaja:
Trave jako usitniti i smiješati. U 1/2 litre proključale vode staviti 2 1/2 g mješavine trava i kuhati poklopljeno pola minute. Hladan čaj preliti u bocu i dodati mu po 2 jušne žlice svježeg limunovog ili naranćinog soka, jako promiješati i piti dnevno u osam obroka po 1/4 do 1/2 dcl, ovisno o uzrastu djeteta, i to u jednakim vremenskim razmacirna. Ako je dijete maleno i odbija caj, pomiješati ga i davati sa hranom.
Jesti što više zeleni kao što su štavelj, tušt, radić, kostriješ, šparoge, škripavac i dr. Raskuhanom zelju dodati kuhani krumpir, (koji se knhao pod korom) a zatim mu dodati mladoga masla, ili svinjske masti (zajedno umiješati i zgnječiti). §to više jesti takvu hranu. Osim toga, jedan dan jesti raženi kruh, a drugi palentu (žgance, pnru). Svaki dan popiti 1 dcl kisela mlijeka s malo umije-šanog šećera. Obroke jesti redovito. Ukoliko dijete nema teka, čaju odnosno mješavini dodati 5 g ive trave i pitome nane.
Dijete je potrebno redovito kupati i čuvati da se ne prehladi.

Normalne vrednosti krvi i urina

KRV - HEMATOLOŠKI PARAMETRI Hemoglobin - normalno: 110-165 g/l • Snižene vrednosti su najčešće znak anemije. • Povišene vrednosti mogu biti ...