Ishrana za obolele od secerne bolesti


  1. Oboljenja gornjeg dela digestivnog trakta
  2. Ulkusna bolest i hronični gastritis
  3. Ishrana kod akutnih bolesti creva sa prolivom
  4. Stroga crevna dijeta
  5. Kod hroničnih proliva i osetljivih creva
  6. Ishrana kod opstipacije i divertikula debelog creva
  7. DIJETETSKI ASPEKTI OBOLENJA JETRE, ŽUČNIH PUTEVA I PANKREASA
  8. Akutni hepatitis
  9. Akutno zapaljenje žučne kese
  10. Hronične bolesti žučne kese i žučnih puteva
  11. Akutni pankreatitis
  12. Nepreporučljiva jela u zaštitnoj ishrani organa za varenje
  13. Dijeta kod čira na želucu
  14. Holesterol u krvi
  15. Ishrana za obolele od secerne bolesti
  16. Povecani holesterol i trigliceridi





Jedan od osnovnih principa u lecenju obolelih od dijabetesa je primena
adekvatne ishrane !
Kod planiranja dijete vazno je ocuvati odnos izmedju ugljenih hidrata,
masti i proteina.
Od ukupnog energetskog unosa ugljeni hidrati treba da cine 50-60%, masti
30%, proteini 20%.
Osnovna pravila u ishrani:
1. Hranu pripremati sto kracom termickom obradom, izuzev gde je
neophodno, kako bi se sto vise sacuvali
vitamini.
2. Izbegavati dodavanje masnoca i jakih zacina, sto ne znaci da ih treba
potpuno iskljuciti, jer je veoma vazno
da ukus hrane bude zadovoljavajuci.
3. Hranu uzimati sveze pripremljenu, bolje kuvanu nego przenu.
4. Broj obroka je obicno 5-6, najbolje je da su uvek u isto vreme.
MESO - birati uglavnom posne vreste mesa: piletina,
teletina, mrsava govedina, jagnjetina
i posna plava riba.
- Meso bariti ili pripremati "leso" (bariti sa malo ulja). Sa mesa ukloniti
kozicu i masnocu.
Meso se moze povremeno peci i na teflonu ili rostilju. U mleveno meso
mogu se dodati sojine pahulje
(do 1/3 tezine). Ako se mleveno meso koristi za pripremanje musake ili
sarme, kolicina hleba uz obrok se
smanjuje za kolicinu hleba, krompira ili pirinca pridodatu mesu.
U ova jela dodaje se malo ulja i to kukuruznog ili maslinovog.
Riba se savetuje bar 2 puta nedeljno.
JAJA - mogu se jesti 1-2 jajeta nedeljno, oboleli od zucne
kesice mogu da
jedu samo belance.
MLEKO I MLECNI PROIZVODI - savetuju se proizvodi
od obranog mleka.
Margarin ima vise nezasicenih masnih kiselina u odnosu na maslac. Jogurt
i kiselo mleko uzimati u manjim
kolicinama u odnosu na obrano mleko jer imaju nesto vise masnoca.
SUPE I CORBE - veoma znacajne u ishrani, kuvaju se od
raznih vrsta povrca,
ali moraju biti bez masnoce (kada se ohladi skinuti sav visak masnoce sa
povrsine pa tek onda podgrejati).
HLEB - uzimati po jedno parce (50 gr) uz svaki obrok.
Preporucuje se crni, razani ili graham hleb jer ovi tipovi hleba zbog
bogatog sadrzaja dijetetskih vlakana
sprecavaju nagli pad secera posle obroka, sto se desava ako se uzima beli
hleb. Uz obrok koji sadrzi krompir,
pirinac, pasulj ili mladi grasak ne preporucuje se uzimanje hleba.
TESTENINE - izbegavati, kada se konzumiraju onda se ne
uzima hleb.
- SO - unos soli takodje mora da bude kontrolisan.
Osobe koje nemaju povisen krvni pritisak mogu da unesu 6 grama soli
dnevno (hranu ne dosoljavati),
dok oni koji boluju od hipertenzije mogu da unesu 3 grama soli na dan (jesti
neslanu hranu).
- ALKOHOL - nije pozeljan za dijabeticare jer ima dosta kalorija.
Ukoliko se konzumira, treba ga uzimati obavezno uz hranu, neposredno pre
ili nakon obroka, jer kod dijabeticara
koji su na terapiji tabletama ili Insulinu moze izazvati dugotrajne i opasne
hipoglikemije!
KAFA I CAJ - mogu se koristiti umereno nezasladjeni ili
zasladjeni vestackim zasladjivacima.
Od zasladjivaca se preporucuje aspartam, fruktoza se moze uzimati u veoma
malim kolicinama jer je veoma
slatka i u vecim kolicinama povecava secer i masnoce u krvi

Странице